Mnoštvo distribucija

Dakle, koji su to nedostaci linuxa? Počnimo od zbrke sa distribucijama. Svakako je zgodno imati veliki broj distribucija na izbor, Å¡arati sa mnogima da bi se na kraju skrasili sa “onom pravom”. Ipak, (pre)veliki izbor koji nam je na raspolaganju najčešće donosi samo zbrku. Radili ste na nekoj Debian based distri, pohvatali sve konce i naučili sve bitno, da bi na kraju iz nekog razloga zavrÅ¡ili na Red Hat distri. IznenaÄ‘enje nastupa kada shvatite da većina vaÅ¡eg do sada skupljenog znanja ovdje ne pomaže, vidite da su odreÄ‘ene stvari drugačije rijeÅ¡ene i da ponovno morate učiti obavljati iste stvari ali na drugačiji način.

Stotine raznih distribucija takoÄ‘er su minus gledajući iz početničke perspektive. Iskusniji korisnici znaju koju odabrati i najčešće se drže mainstream distribucija, dok su početnici u brizi sa vječitim pitanjem; “koje linukse odabrati?”. Da ne govorim kako nove LFS ili remaster distre iskaču preko noći; čini se kako danas svaki geek koji drži do sebe mora izdati vlastitu viziju linuxa od koje koristi najčešće nema nitko, pa čak ni on sam.

Egzotični hardver

Hardver. Svaka stvarčica koja izaÄ‘e iz kinesko-tajvanske-mega-produkcije na kutiji ponosno ističe naljepnicu “Windows XP ready” ili po novome “Windows Vista Ready”. Uz to obavezno dolazi i CD sa driverima za istoimeni OS (ako je neko malo zvučnije ime, priloženi budu i driveri za OS X). A Å¡to je sa linuxom?

Pozitivna stvar je da za veliki broj hardvera linuxu ne trebaju dodatni driveri već sve radi out-of-the-box (mnogi se ugodno iznenade kada nakon instalacije linuxa vide da je sav hardver uredno prepoznat i radi, uključujući chipset, zvučnu, mrežnu, grafičku karticu, wi-fi i dr. bez dodatne intervencije). U čemu je problem onda? Problem je u sitnom i egzotičnom hardveraju 1001 proizvoÄ‘ača koji se može kupiti na svakom koraku a koÅ¡ta doslovce kao kila banana. Web kamere, TV kartice, Smart Card čitači, wireless kartice, printeri, skeneri… you name it. Velika većina ima problema sa linuxom; neki ne rade uopće, neki rade polovično a neki se daju podesiti uz puno muke i izgubljenih živaca. Stvari kao da idu nabolje (posebice Å¡to se tiče printera, skenera…) ali ipak kutija apaurina ne bi smjela biti accessorie potreban pri instalaciji i podeÅ¡avanju. Možda ste sretnik (kao ja) čija jedinstvena kombinacija hardvera radi savrÅ¡eno sa linuxom, a opet – možda i niste. Znam da su za ovu situaciju krivi isključivo proizvoÄ‘ači hardvera, ali na kraju se ipak sve prebije na leÄ‘ima linuxa, odnosno na vaÅ¡im leÄ‘ima.

linux kao platforma za igranje

Već i ptice na granama pjevaju da linux nije platforma pogodna za igranje. Nije da nema potencijala (upravo suprotno), linux je sposoban odraditi najzahtjevne OpenGL scene i pružiti vrhunske efekte kakve viđamo u današnjim komercijalnim igrama. Ali ne smijemo brkati mogućnosti sa trenutnim stanjem. Budimo realni, igre zaobilaze linux kao život groblje; proizvođači igara jednostavno ne rade linux portove iz jednostavnog razloga što im se to ne isplati.

Bilo je tu ljepih pokušaja tipa iD Software, raznih portova svih mogućih UT-ova, Quakeova plus još neki padobranac sa linux portom. I to je to! Imamo i hrpu besplatnih open source igara najčešće temeljenih na nekoj verziji prerađenog Quake enginea iz 1999, interesantnih kao i sam engine. linuxaši će vas često uvjeravati kako postoje stotine raznih linux native igara koje ne samo da su zanimljive, već i besplatne. Entuzijazam brzo opadne nakon što isprobate većinu pa ih samo prosljedite djeci da igraju. A i djeca se brzo zasite.

Postoje i riješenja tipa CrossOver Games koja će na linuxu zavrtiti vašu Windows igru manje ili više uspješno, češće ovo prvo. Zgodna stvarčica koju će s prezirom gledati svaki ozbiljniji gamer koji troši dane izvlačeći i posljednji FPS iz najnovije hit igre.

Arogancija okorjelih linuxaša

Uh, možda i najgora stvar na koju ćete naletjeti pri druženju sa linuxom. Kažu da su dvije stvari beskonačne – Svemir i arogancija oldskul linuxaÅ¡a. Ne znam zaÅ¡to je to točno tako, ali iskusni linux korisnici se ponaÅ¡aju kao da su uhvatili Boga za muda. Za bliske susrete treće vrste se morate dobro pripremiti i prethodno posuti pepelom. Zapamtite da oni sve znaju i da su uvijek u pravu a vama ako neÅ¡to nije jasno bolje se vratite na Windowse. Ipak, u zadnje vrijeme i ovdje stvari idu na bolje, ostarjeli geekovi netom prelaze na Solaris kuneći se kako je to OS budućnosti, dok linux ostavljaju “početnicima” u računarstvu. Nevjerovatna iznimka je upravo naÅ¡ forum, gdje se skupila vrhunska ekipa kojoj niti jedno pitanje nije smjeÅ¡no i uvijek su spremni pomoći bez pogovora. Ovim putem pozdravljam sve naÅ¡e forumaÅ¡e (mah mah) i čestitam im na strpljenu i toleranciji, prava ekipa otvorenog duha, nema Å¡ta.

Nedostaci koji to nisu

Postoje joÅ¡ neki “nedostaci” koji zapravo i nisu nedostaci već ih možemo pripisati neiskustvu novih korisnika. Recimo instaliranje programa: ljudi se zapetljaju sa svom silom dependencies-a, kompajliranjem i terminalom a ne znaju da linux ima vjerovatno najbolje rijeÅ¡enu instalaciju programa kroz neki od ugraÄ‘enih paketnih upravitelja. Zamislite jedan veliki download portal ukomponiran u sami OS i dobijete instaliranje programa pod linuxom. Jednostavnije zaista ne ide. Tu su i neki novi pojmovi sa kojima se ljudi prije nisu susretali. Kako je jedan kolega lijepo primjetio: terminal je film sa Tom Hanks-om, GNOME je neÅ¡to Å¡to živi na vaÅ¡em travnjaku ili u Å¡umi, dok KDE uopće nije niti riječ.

Izvor: linux Za Sve